Faktori koji utiču na biohemijske analize

Za ljekara je veoma važno da dobije tačne i pouzdane rezultate za svog pacijenta jer od njih zavisi daljnja dijagnostika, terapija i dinamika kontrolnih pregleda. Pouzdan rezultat je imperativ ozbiljnog laboratorijskog rada, međutim na žalost on ne zavisi nikad samo od laboratorije. Niti jedan nivo kontrole tačnosti laboratorijskih rezultata ne može predvidjeti na primjer da će pacijent popiti “malo” nezaslađenog čaja ili činjenicu da uzima multivitamisnke preparate, jer neki vitamini direktno ometaju analitički proces određivanja nekih parametara. U cilju detektovanja svih sumnji na faktore koji bi mogli uticati na rezultate pretraga, dobar laborant će vam postaviti dosta pitanja prije i tokom vađenja krvi. Toplo vam savjetujemo da sa odgovorima budete iskreni, jer to je sve u vašem interesu koliko god vam nekad djelovalo beznačajno ili besmisleno. U nastavku navodimo faktore koji utiči na biohemijske analize, koji mogu piti nepromjenjivi (trudnoća, dječija dob, hemodijaliza) ili promjenjivi (teška večera, teža fizička aktivnost dan prije vađenja krvi). Na neke od njih (tzv promjenljive faktore) možda možete sa malo pažnje uticati prije dolaska u laboratorij, ili jednostavno obavijestiti laboranta o postojanju okolnosti koja bi mogla uticati na analize, kako bi vaš nalaz bio što tačniji i realno oslikavao stanje u vašem organizmu.

• Položaj tijela i nagle promjene položaja iz stojećeg u sjedeći i ili ležeći i obratno. Poželjno je da pacijent sjedi prije uzimanja uzoraka bar 10 – 15 min prije samog postupka, ukoliko je to moguće.

• Hrana. Unošenje određene hrane i pica su glavni faktori koji utiču na većinu analiza.Vrlo je važno obratiti pažnju na svoju ishranu, par dana prije davanja krvi za određene analize. Umjereno ili vrlo masni obroci dan prije davanja krvi dovodi do povišenih triglicerida u krvi koji mijenjaju sastav uzorka. Ukoliko se iz tog uzorka radi lipidni status to će se itekako odraziti na rezultate analiza povišenim vrijednostima triglicerida i non HDL holesterola. Osim toga masni (lipemični) uzorci nisu pogodni za analiziranje brojnih drugih parametara, jer utiču na samu analizu. Unošenje hrane I pica (sokova) bogatih željezom takođe može uticati na rezultate analiza na način da “maskira” ili prikrije nedostatak željeza, dobit ćemo visok ili uredan nalaz, a željezo je zapravo nisko. Brojni drugi sastojci hrane, na primjer uzimanje banana, oraha, čokolade prije određivanja kateholamina ili serotonina mogu lažno povećati koncentracije ovih parametara u krvi ili u urinu. Obzirom da ove analize u pravilu traži ljekar kako bi potvrdio ili otklonio sumnju na vrlo ozbiljne bolesti, poželjno je pridržavati se pravila i izbjegavati navedene namirnice prije ovih analiza. Uzimanje velike količine mesa i mesnih prerađevina može uticati na povećanu koncentraciju uree i uzrok je alkalnije mokraće kod pacijenata. S druge strane, kod vegetarijanaca su trajno snižene koncentracije svih lipida.

• Kafa i cigarete. Često se laboratorijskom osoblju kaže popio sam nezaslađenu kafu ili zapalio jednu cigaretu, jer je to jutarnja rutina i navika mnogima od nas. Međutim treba pokušati izbjeći je, i odgoditi kafu za poslije davanja krvi. Zašto? Kofein  povećava koncentraciju glukoze, bez obzira što je kafa bila nezaslađena. Nikotin također podiže koncentraciju glukoze i kortizola, a pogotovo u kombinaciji sa kofeinom. Kod pušača trajno se ostvaruje uticaj na određene analize, na primjer CEA koji je jedan od značajnih tumor markera, ili niže koncentracije HDL holesterola koji ima zaštitno svojstvo u smislu ateroskleroze. Važno je reći da ste popili kafu I zapalili cigaretu prije davanja uzoraka krvi za analizu, zbog pravilnog tumačenja vašeg nalaza.

• Konzumiranje alkohola. Konzumiranje alkohola, ima značajan uticaj na rezultate analiza, bilo da se radi o povremenom uzimanju ili hroničnom alkoholizmu. Kod sporadičnog povremenog uzimanja alkohola dolazi do snižavanja koncentracije glukoze i povećanja koncetracije triglicerida 24 – 48 h nakon konzumiranja alkohola. Kod hroničnog uzimanja alkohola dolazi do povećanja aktivnosti jetrenih enzima, a pogotovo GGT (gama glutamil transferaze) zbog direktnog dugotrajnog učinka na jetru. Vrlo je značajno dati ovu informaciju osoblju laboratorije, Na diskretan zahtjev, radi pravilne interpretacije dobijenog rezultata.

• Stres. U stanju stresa, dolazi također do promjena u sastavu krvi. Povećava se koncentracija ACTH, kortzola, TSH, prolaktina, kateholamina, stoga je vrlo važno kod ovih analiza, da pacijent prilikom dolaska u laboratorij odmori neko vrijeme prije vađenja krvi. Analiza na koju stres itekako utiče, a jedna je od najčešće traženih je  - glukoza. Stres je upravo razlog česte pojave graničnih ili neznatno povišenih vrijednosti glukoze prilikom analize glukoze kod djece – strah i stres od vađenja krvi. Prilikom prijema u laboratoriju, poželjno je da  informaciju o većem stresu nekoliko dana unazad, podijelite sa laboratorijskim osobljem jer rezultati vaših analiza itekako mogu biti promijenjeni iz tog razloga.

• Akutni i hronični upalni procesi. Određene analize koje nisu direktno vezane za potvrdu i identifikaciju uzroka upale, nije dobro izvoditi prije saniranja iste. Metabolizam željeza je promijenjen u stanju upale jer su transferin i feritin koji su zaduženi za transport i pohranu željeza u našem organizmu tzv. reaktanti akutne faze, te rastu ili opadaju u stanju inflamacije. Ove promjene dovode do naglog pada serumske koncentracije željeza koja je najčešće trenutna u akutnim inflamatornim procesima. S druge strane hronična upala i druge hronične bolesti (reumatoidni artritis, karcinomi) često dovode do anemije koja postaje jednim od simptoma osnovne bolesti, i tad je snižena koncentracija željeza je očekivana.

• Trudnoća. U trudnoći se dešava niz fizioloških promjena u organizmu žene, koje se reflektuju i na promjene u rezultatima laboratorijskih analiza. Nalazima trudnica prilazi se s posebnom pažnjom i na nalazu se označe referntne vrijednosti za trudnice ukoliko su iste definisane za traženu analizu. Značajne promjene do kojih dolazi i koje se povećavaju sa odmicanjem trudnoće su uglavnom hematološki i koagulacijski parametri; hematokrit I hemoglobin opadaju, kao i broj trombocita, faktori koagulacije pokazuju povećane aktivnosti, između kojih fibrinogen pokazuje najveći porast kao i D dimer. Nalaze trudnica u smislu razvoja i detekcije fibrinolitičkih aktivnosti treba tumačiti sa velikim oprezom. Slično je i sa faktorima upale jer CRP I sedimentacija eritrocita rastu sa odmicanjem trudnoće, pri čemu mogu a i ne moraju imati veze sa razvojem upale. Zbog povećanog volumena tečnosti, povećava se protok krvi kroz bubrege, te je za trudnice karakteristična smanjena koncentracija kreatinina. Koncentracije inzulina rastu, a koncetracije glukoze su u 10-20 % snižene u trudnoći, dok se istovremeno postepeno razvija periferna inzulinska rezistencija, koja može da preraste u gestacijski dijabetes. Iz tog razloga ginekolozi često trudnicama traže OGTT test, I taj se nalaz za trudnice prikazuje sa posebnim referentnim vrijednostima koje se odnose na trudnoću.

• Terapija. Uzimanje određenog lijeka treba obavezno prijaviti prilikom davanja krvi, jer neki mogu bitno uticati na rezultate analiza. Na primjer uzimanje nadomjesne terapije za željezo direktno utiče na koncentraciju željeza, odnosno može se dobiti prividno veća koncentracija željeza. Uzimanje lijekova koji se koriste za snižavanje holesterola (statini) mogu povećati jetrene enzime (AST,ALT,GGT). Kad se rade testovi za procjenu koagulacijskog statusa važno je da li je pacijent na antikoagulantnoj terapiji ili nije zato što se davanje krvi treba prilagoditi vremenu uzimanja terapije, a vrijednosti za određene PV (INR) se razlikuju za osobe koje sun na terapiji u odnosu na one koji nisu. Za protrombinsko vrijeme je također značajno I da li pacijent uzima neku drugu terapiju poput Aspirina ili Propranolola koji produžavaju protrombinsko vrijeme i trebaju se uzeti u obzir prilikom interpretacije nalaza.